UNESKO upozorava da bi do 2050. godine 90% svetskog zemljišta moglo da bude degradirano do nivoa koji bi drastično uticao na biodiverzitet ali i život svih nas.
Na konferenciji posvećenjo zemljištu, održanoj u julu ove godine u Maroku, prisustvovali su stručnjaci i predstavnici preko trideset zemalja. Tema konferencije bilo je ubrzano propadanje zemlljišta u svetu.
Pozivajući se na podatke iz poublikacije Svetski atlas dezertifikacije (WORLD ATLAS OF DESERTIFICATION) iznete su tvrdnje da je u ovom trenutku 75 % svetskog zemljišta već degradirano. Dok se do 2050. godine očekuje da ovaj procenat naraste na 90 %.
Zdravo i kvalitetno zemljište od presudne je važnosti za biodiverzitet, klimu, proizvodnju hrane i očuvanje izvorišta čiste vode. Jasno je koliko bi ovakav gubitak kvalitetnog zemljišta bio opasan po život ljudi kakav poznajemo.
Na konferenciji je donet i akcioni plan zasnovan na tri ključna cilja: unapređenje zaštite i rehabilitacije zemljišta, popunjavanje praznina u naučnim saznanjima u ovoj oblasti i jačanje posvećenosti mladih ljudi i zajednica kroz programe obrazovanja.
Indeks zdravlja zemljišta za praćenje kvaliteta zemljišta
Jedna od mera iz akcionog plana je i uvođenje Indeksa zdravlja zemljišta. Ovaj indeks će biti standardizovana mera za procenu i poređenje kvaliteta zemljišta u različitim regionima i ekosistemima. To će omogućiti identifikaciju trendova koji pokazuju degradaciju ili poboljšanje, otkriti koja područja su najviše ugrožena i omogućiti bolje razumevanje efikasnosti praksi upravljanja zemljištem.
Pored ovog indeksa, UNESKO pokrenuće se i inicijativa za održivo upravljanje zemljištem u desetak prirodnih lokaliteta čiju zaštitu pomaže u okviru svog programa rezervata biosfere. Ova inicijativa ima dva glavna cilja: proceniti efikasnost metoda upravljanja primenjenih na ovim lokacijama i omogućavanje da se najboljle od ovih metoda mogu primeniti i na drugim mestima u svetu.
Značaj koji je pridat očuvanju kvaliteta zemljišta na svetskom nivou daje na značaju jednoj od trenutno gorućih tema u našoj zemlji. U pitanju je naravno, najavljeno otvaranje jednog ili više rudnika litijuma na nekim od najkvalitetnijih zemlljišta u našoj zemlji. I ne samo pomenutog rudnika litijuma nego i drugih rudnika o kojima se priča u poslednje vreme.
Da li je planirani profit pa čak i da sav ostane u našoj zemlji, a znamo da neće, vredan gubitka tolikih površina zemljišta i vodnih potencijala jedne zemlje?