Odaberite najbolju breskvu

Plod breskve

Obzirom da počinje sezona breskve, vreme je da se pozabavimo i odabirom najboljih plodova prilikom kupovine.

Na početku, rekao bih nekoliko stvari vezano za neke opšte osobine plodova breskve. Pre svega, najbitnija osobina za vas kao kupca jeste činjenjica da plodovi breskve nastavljaju zrenje i nakon branja. To je tzv. dozrevanje. Zbog ove sobine, Breskva namenjena konzumiranju u svežem stanju, bere se pre nego nastupi njena „puna“ zrelost. Odnosni, breskva se bere kada plodovi dostignu oko 70 % od pune zrelosti kako bi bolje podnosili rukovanje i transport od voćnjaka do tezgi. Plodovi u tom stepenu zrelosti su čvrsti, bez potpuno razvijene dopunske boje a ukus im je još uvek nedovoljno razvijen i nema karakterističnu aromu, slast i sočnost. Obratite pažnju da plodovi koji su u potpunosti zeleni, neće dozrevati, jer je za ovaj proces ipak neophodno da dostignu određeni stepen zrelosti na stablu.

Osnovna i dopunska boja

Primetili ste da sam pomenuo „dopunsku boju“ i verovatno se pitate o čemu se radi. Kod plodova breskve možemo razlikovati osnovnu i dopunsku boju. Osnovna boja je boja koja prekriva čitavu površinu ploda i onda se u potpunosti razvija tek po dostizanju pune zrelosti. Osnovna boja, u trenutku berbe, najčešće je svetlo zelena ili zelenkasto žuta koja postepeno prelazi u žutu ili žuto narandžastu u zavisnosti od karakteristika sorte. Dopunska boja, ipak, predstavlja onu crvenu boju koja se razvija na manjoj ili većoj površini ploda. Koliku će površinu ova boja pokriti zavisi od karakteristika sorte, ali i od uslova u kojima se sama biljka i plod razvijala te godine. Zašto vam ovo govorim? Jednostavno, kada birate plodove breskve morate obratiti pažnju na osnovnu a ne na dopunsku boju. Razlog leži u činjenici da osnovna boja nije promenljiva u odnosu na agroekološke uslove već predstavlja karakteristiku sorte i svoj puni razvoj duguje procesu sazrevanja. Dopunska boja, sa druge strane, može zavisiti od mnogih promenljivih faktora kao što je npr. sunčeva svetlost. Tako se može desiti da u godinama sa dosta sunca, plodovi imaju izraženo crvenu boju na strani ploda koja je osunčana mnogo pre nego je on dovoljno sazreo. Dakle, da zaključimo, dopunska boja nije pokazatelj stepena zrelosti ploda, osnovna boja jeste.

Stepen zrelosti

Breskva u drvenoj gajbici

Breskva u drvenoj gajbici

Prilikom kupovine breskve najvažnije je da odaberete plodove koji po zrelosti odgovaraju vašim potrebama. Pre svega, razmislite da li planirate da kupljenu breskvu pojedete u kratkom roku ili kupujete količinu koja bi trebala da vam potraje nekoliko dana? O čuvanju breskve možete pročitati i u članku Kako čuvati voće i povrće na ovom blogu. Ukoliko planirate brzu potrošnju, u tom slučaju kupite zrelije plodove, u suprotnom opredelite se za one zelenije. Kako određujete stepen zrelosti? Polazeći od pretpostavke da ste laici, pokušaću da vam što prostije ukažem na osobine plodova koji vam mogu u tome pomoći

Određivanje zrelosti na osnovu boje ploda

Kao što sam gore naveo, osnovna boja razvija se tokom sazrevanja a u punoj zrelosti dobija nijansu koja je karakteristična za sortu. Dakle, ukoliko planirate da plodove pojedete u kratkom roku, tražite one koji nemaju zelenkastu nijansu već imaju onu lepu žutu do žuto narandžastu boju breskve. Nemojte se opterećivati nijansama vezanim za samu sortu jer je ze to potrebno višegodišnje iskustvo u proizvodnji i dobro poznavanje karakteristika breskve. Dakle, dovoljno je da nema zelenkaste nijanse. Ukoliko ipak želite da vam breskve potraju par dana, pogađate, birajte plodove koji imaju zelenkasto žutu osnovnu boju. Vodite računa da osnovna boja nije u izrazito zelena jer bi to moglo da znači da su plodovi potpuno nezreli, a kao što smo već rekli to nije dobro jer neće nastaviti sazrevanje.

Određivanje zrelosti na osnovu čvrstoće plodova

Ova karakteristika se takođe menja tokom sazrevanja plodova. Plodovi breskve u punoj zrelosti karakterišu se sočnim mesom. Iako za određivanje stepena zrelosti prema čvrstini mesa, postoje posebni aparati tzv. penetrometri, vi ih svakako nećete koristiti prilikom kupovine, pa je potrebno da tvrdoću procenite na osnovu dodira. Kada uzmete plod u ruku, blago je obuhvatite celim dlanom i lagano opipavajte prstima. Vodite računa da ne stiskate plodove previše je je breskva osetljiva na mehanička oštećenja, pa ukoliko previše pritisnete na tim mestima će breskva mnogo brže omekšavati i propadati. Kod zrelijih plodova, moći ćete pod prstima da osetite blago ugibanje dok će kod zelenijih plodova plodovi biti dosta čvršći. Pogađate, što su plodovi mekši to su zreliji. Ovaj način određivanja tvrdoće plodova zahteva malo iskustva ali nije toliko težak koliko izgleda i trebalo bi da već posle par “ispipavanja” i sami budete u stanju da odredite razliku. Obratite pažnju da se ponekad može desiti da su plodovi neujednačene zrelosti. Samim tim, nemojte se začuditi da na mestu koje je pokriveno dopunskom bojom oni budu zreliji nego što je ostatak ploda. Ovo se dešava jer su najčešće delovi plodova sa izraženom dopunskom bojom bili izloženi sunčevoj svetlosti koja je ubrzala dozrevanje na tom mestu. Naravno ne kupujte plodove koji su izrazito čvrsti jer to ukazuje da nemaju adekvatan stepen zrelosti, obzirom da bi plod na oko 70 % zrelosti morao da pokazuje i prve znake omekšavanja.

Omekšavanje vrha ploda

Pojedine sorte karakterišu se pojavom da im vrh ploda (deo suprotno od peteljke) brže dozreva od ostatka ploda. Kod ovakvih sorti, ovo mesto mnogo brže omekšava i ponekad počinje da propada pre nego ostatak ploda u potpunosti sazri, što može predstavljati problem ukoliko planirate da vam breskva potraje. Ovo je posebno izraženo u periodima velikih padavina tokom sazrevanja pa obratite pažnju na ovaj deo ploda. Ovome su posebno podložni plodovi koji imaju izražen taj deo ploda u vidu špica. Blago prstima opipajte vrh, ukoliko je on mekši od ostatka ploda lako ćete to primetiti.

Kvalitet plodova

Osim određivanja stepena zrelosti, nemojte zaboraviti da obratite pažnju na kvalitet plodova i na nedostatke ili oštećenja kako vam se ne bi desilo da vam breskva propadne pre nego je pojedete.

Uboji i mehanička oštećenja

Kao što sam rekao, plodovi breskve su veoma osteljivi na mehanička oštećenja koje najčešće nazivamo “ubojima”. Ukratko rečeno, možemo razlikovati otvorene i zatvorene uboje. Zatvoreni uboji su uglavnom posledica neadekvatnog rukovanja i lupanja tokom berbe, pakovanja, transporta itd. Ovi uboji mogu biti manji ili veći u zavisnosti od načina na koji su nastali. Ukoliko su dovoljno mali, ne bi trebali predstavljati veći problem ali svakako ukoliko već možete da birate izbegavajte ih. Uboje možete prepoznati po promeni boje na mestu udara ili pritiska. Mesta uboja su po pravilu mekša od ostatka ploda. Na osnovnoj boji pojavljuje se modrica braonkaste nijanse koja vremenom tamni, dok se na dopunskoj boji ona pojavljuje kao mesto sa tamnijom nijansom. Ukoliko je dopunska boja intenzivno crvena, možete imati poteškoće da uočite uboj. U tom slučaju tu stranu ploda okrenite ka svetlu što vam može pomoći. Takođe ih možete uočiti ukoliko posmatrate površinu ploda u vidu manjeg ili većeg deformiteta.

Za razliku od zatvorenih uboja, otvoreni uboji nastaju kada dođe do cepanja pokožice ploda i mnogo su opasniji po plod od zatvorenih. Otvoreni uboji idealno su mesto za nakupljanje i razvoj bakterija i samim tim ubrzano propadanje plodova. Njih je svakako lakše uočiti, pa ne bi trebalo da vam predstavljaju problem

Pucanje koštice ploda (pucanje plodova)
Breskva u kartonskoj kutiji sa podloskama

Breskva u kartonskoj ambalazi

Kod plodova breskve, u toku veoma vlažnih godina može doći do pucanja koštice ploda i pojavljivanja rupe na mestu gde se nalazila peteljka. Neke sorte su više a neke manje osetljive na pucanje koštice. Ova pojava nije direktno vezana za stepen zrelosti i relativno se lako uočava pregledom. Ponekad se otvor ne vidi najbolje ukoliko se na plodu još uvek nalazi ostatak peteljke. Kod sorti koje su osetljive na pucanje koštice, ono se može javiti i u situacijama kada nema povećanih padavina. Međutim, ova pojava je češća ukoliko je u prethodnom periodu bilo više padavina. Pucanje koštice, samo po sebi, nije toliko opasno niti može drastično uticati na kvalitet ploda, ali kao i otvoreni uboji, predstavlja mesto koje može predstavljati žarište za razvoj bakterija i truleži. Ukoliko kupite ovakve plodove, preporučujem vam da ih potrošite u kratkom roku.

Još  par saveta nije na odmet

– Ukoliko se na peteljci ploda još uvek nalazi lišće obratite pažnju na njegovu svežinu. Izbegavajte plodove čiji su listovi potpuno sasušeni ili sparušeni jer bi to moglo da znači da su plodovi neko vreme stajali u neadekvatnim uslovima što bi moglo da im skrati period čuvanja.

– Ukoliko na plodovima uočite male otvorene uboje koji su zasušeni ili neke manje suve fleke to i nije toliko strašno jer se verovatno radi o ranije nastalim oštećenjima koja nisu tolika pretnja propadanju plodova.

– Mali zatvoreni uboji, veličine nokta koji nisu postali jako mekani takođe ne predstavljaju veliki problem.

– Birajte plodove koji se nalaze u plastičnim podloškama sa posebnim mestima za svaki plod jer je manja šansa da je došlo do oštećenja tokm transporta.

– Kada pakujete plodove breskve, trudite se da budu na vrhu torbe ili kese kako ih ne bi oštetili.

– Ukoliko je vreme vlažno uz dosta kiše, izbegavajte kupovinu većih količina breske i kupujte samo onoliko koliko možete potrošiti u kratkom roku.

Na kraju bih da napomenem da ove savete možete primetiti i prilikom odabira Nektarine čiji plodovi imaju gotovo iste karakteristike kao i plodovi breskve. Razlika je u dužini čuvanja jer se plodovi nektarine duže čuvaju.

Leave a Comment

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *